Hercegovački ustanak izbio je 19. 6. 1875. napadom ustanika – Hrvata na osmansku posadu na mostu preko rijeke Krupe u Dračevu, kod Čapljine. U blizini mjesta gdje se nalazio most, čiji ostaci su prije nekoliko godina registrirani u vodi, 1995. otkriveno je spomen obilježje.
Vođa ustanka hercegovačkih Hrvata bio je vojvoda don Ivan Musić, tadašnji župnik u Ravnom. Za donjohercegovačkog vojvodu, odn. vođu svih ustanika - katolika i pravoslavnih, izabran je na narodnom zboru u Zavali, kod Ravnog.
Vojvoda Musić, uz to što je završio bogosloviju bio je prvi student medicine iz BiH, a studij u Carigradu je napustio na nagovor ujaka tadašnjeg hercegovačkog biskupa fra Anđela Kraljevića.
Hercegovački ustanak započeo je u Dračevu, odn. na mostu između Dračeva i Gabele. Nakon katolika, dvadeset dana poslije, 9. srpnja kod Nevesinja pobunili su se i pravoslavni, da bi se ustanak polovicom kolovoza prenio i u Bosnu. Hercegovački ustanak izazvao je krizu svjetskih razmjera, a rezultat svega bio je Berlinski kongres polovicom 1878. na kojem je, kako bi se kriza prevladala, odlukom velikih sila BiH bila dodijeljena na upravu Austro-Ugarskoj monarhiji. (Dušan Musa)
Hrvatska pošta d.o.o. Mostar izdala je 1 prigodnu poštansku marku u arku od 9 maraka, žig i omotnicu prvoga dana (FDC). Marke i prateći materijali mogu se kupiti i online na www.epostshop.ba
