Gabela, bogato arheološko nalazište na desnoj obali Neretve, pet kilometara južno od Čapljine, nacionalnim spomenikom kulture Bosne i Hercegovine proglašena je 2002. godine. Od velikog broja srednjovjekovnih građevina u Gabeli su do danas sačuvani ostaci starih gradskih zidina te kamena ploča s likom lava izvedenog u plitkom reljefu, simbol Mletačke republike. Gabela je od XV. do XVIII. stoljeća bila veliko trgovačko središte, ali i značajna strateška tvrđava na mletačko-turskoj granici. U dokumentima u dubrovačkim arhivima spominje se u latinskim oblicima Mercantum Narenti, Forum Narenti ili Narentum, ali često i na hrvatskom Driva ili Drijeva (drivo, lađa). Već iz samog naziva (gabella, mletački carina) vidljiva je najznačajnija uloga Gabele kao trgovačkog središta u koje se slijevala roba iz Dubrovnika i Venecije: sol, ulje, vino, tkanine, staklo, oružje i luksuzna roba, a iz unutrašnjosti: drvo, meso, žito, koža, vuna, med i sir. Jedno vrijeme bila je poznata i kao trg robljem.
Za prevlast nad Gabelom sukobljavali su se različiti politički i privredni interesi. Prvi napad na Gabelu dogodio se 1466. kada su je Turci pokušali zauzeti, što im je uspjelo oko 1477. godine. Nakon više neuspjelih pokušaja 1694. zauzimaju je Mlečani. Ipak, mirom u Požarevcu 1718., Gabela je pripala Turcima, a Mlečani su povlačeći se porušili i minirali veliki dio tvrđave i obrambenih zidova. Gabela je ponovno pod turskom upravom, no bez svoje nekadašnje moći. Pažnju svjetske javnosti Gabela je privukla i krajem prošlog stoljeća kada je meksički znanstvenik Roberto Salinas Price, proučavajući Ilijadu i Odiseju, razvio hipotezu da je, prema geografskim informacijama u Ilijadi, trojanski rat bio u dolini rijeke Neretve, odnosno, da je Gabela bila drevna Homerova Troja. Hrvatska pošta d.o.o. Mostar izdala je redovitu poštansku marku i omotnicu prvoga dana.
