Uvjeti korištenja
Uz blagdan rođenja Isusa Krista - Božić, koji kršćani širom svijeta slave 25. prosinca, povezan je niz božićnih običaja, čestitanja i darivanja. Kroz četiri predbožićna tjedna - Došašće, kršćani se pripravljaju za jedan od najvećih blagdana - Božić. Nezaobilazni simboli Božića su jaslice – prikaz Kristova rođenja i božićno drvce koje se nekada ukrašavalo voćem, najčešće jabukama, te raznim slasticama i ukrasima. Radosni blagdan Kristova rođenja prepun je starih običaja i okuplja cijelu obitelj. Tradicionalno se priprema veliki božićni objed, oko obilja na blagdanskome stolu okuplja se cijela obitelj, a ispod božićnog drvca članove obitelji očekuju darovi. Uz tradicionalna jela na stolu će se naći sve vrste voća, povrća i mesa, a posebno su lijepa božićna peciva, kruh i kolači. Nova godina se do 16./17. stoljeća slavila 25. prosinca te se u nekim hrvatskim krajevima i danas naziva Mali Božić ili Mladi Božić. Obiteljsko svetkovanje Nove godine vrlo je slično božićnom, s time da je Božić okrenut užoj obitelji, a Nova godina rodbini i prijateljima. Danas je iščekivanje Nove godine izgubilo značajku obiteljskog blagdana. Nisu se sačuvala ni stara čestitanja koja isprepliću poruku o događaju Božića s novogodišnjim dobrim željama članovima obitelji i njihovom materijalnom dobru. Suvremeno slavljenje Nove godine je opće, pripada svima, a ne samo kršćanima. Hrvatska pošta d.o.o. Mostar izdala je dvije prigodne poštanske marke u zasebnim arcima i omotnicu prvog dana.
