Badnji dan ili Badnjak posljednji je dan Došašća, za kršćane dan iščekivanja rođenja Isusa Krista. Naziv dolazi od staroslavenske riječi „b’deti“ što znači biti budan, bdjeti, čekati.
Kod Hrvata badnjakom ili badnjacima se nazivaju i tri drveta koja se na Badnju večer unose u kuću. Usječeni su na Badnje jutro i prislonjeni uz vanjski zid kuće sve do večeri. Navečer će tri osobe, ulazeći jedna za drugom u kuću, izgovoriti: „Na dobro vam došla Badnja večer“. Domaćin i njegovi članovi obitelji odgovaraju: „I s tobom, Bog dao zajedno“. Drvo veličine cjepanice stavit će na ognjište da gori, uz razgovor i iščekivanje odlaska na misu polnoćku. Običaj unošenja badnjaka zadržao se do danas u nešto drugačijem obliku jer više nema vatre na ognjištima.
Nova godina se skoro u cijelom svijetu proslavlja 1. siječnja, uz ukrašena blagdanska drvca po gradskim trgovima, uz vatromet i zabavu. Toga dana kršćani slave blagdan Svete Marije Bogorodice, Crkva ih stavlja pod Njeno majčinsko okrilje i zaštitu. Krajem 19. stoljeća Hrvati su počeli ukrašavati i božićno drvce, u početku voćem, orasima i lješnjacima, zatim papirnatim lančićima i svjećicama dok se danas ukrašava raznobojnim staklenim kuglicama. (Željka Šaravanja)
Hrvatska pošta d.o.o. Mostar tiskala je 2 prigodne poštanske marke u arku od 10 maraka, 2 samoljepljive marke, žig i omotnicu prvoga dana (FDC). Marke i prateći materijali mogu se kupiti u poštanskim uredima HP Mostar i online na www.epostshop.ba
