Na rijeci Trebižatu, sedam kilometara nizvodno od Ljubuškog, nalazi se vodopad Kravica, rijedak krški fenomen pod zaštitom države od 1945. kao prirodni spomenik prve kategorije. Zanosnu ljepotu u igri vode i prirode stvorila je rijeka Trebižat taložeći u svom koritu naslage sedre (bigra ili travertina). Sedra je šupljikava i meka vapnenačka stijena koja nastaje taloženjem kalcijeva karbonata koji je bio rastvoren u vodi. Ima je u ogromnim količinama po dnu i stranama korita rijeke Trebižata. Voda se obrušava s visine od 28 metara stvarajući ispod vodopada vodeni amfiteatar širok 120 metara. Preko sedrenog sloja, od dna do vrha vodopada, izrasla je trava, mahovina i lišajevi. Voda se prelijeva preko praga u obilju bijelih pahuljica i s velikom bukom gubi se u modroj Trebižatovoj vodi. Oko vodopada rastu konopljike, topole i smokve. Prije trideset godina ispod Kravice radila su četiri mlina sa stupama za pranje vunenih prekrivača. Danas su od njih ostale samo ruševine. Tajanstvena je rijeka Trebižat, u narodu poznata kao troimena rijeka. Izvire iz ogromne pećine u Peć-Mlinima i do Klobuka zove se Tihaljina u duljini od 20 km. Od Klobuka do Humca u duljini 8 km zove se Mlade. Konačno, od Humca pa do ušća u rijeku Neretvu u duljini od 23 km, zove se Trebižat. O imenu Trebižat postoji više pretpostavki: od one narodne da je to izvedenica od "trijebiti žito", posebice kada poplavi, preko mišljenja da je ime nastalo od staroslavenske riječi "trjeba" žrtva, pa do tumačenja da je u pitanju riječ "trebižina", krčena zemlja. Oko Trebižata prostiru se plodna polja: Vitinsko, Veljačko i Ljubuško polje. Kako bi ukrotio nemirnu riječnu vodu Ali-aga Rizvanbegović počeo je 1846. s melioracijom toka Trebižata, ali posao je djelomice završila Austro-Ugarska carevina do 1910. Rijeka teče kroz izrazito kraško područje, zbog čega dolazi do poniranja vode duž korita. Osim izvora u Peć-Mlinima napaja se bogatim vrelima Klokuna u Klobuku, Vriošticom u Vitini i Kajtazovinom u Studencima. U selu Veljacima, također na rijeci Trebižat, nalazi se vodopad Koćuša. Voda se s visine od 12 metara u bijelom i bučnom slapu obara u dubinu. Vodopad Koćuša širok je 30 metara i za razliku od Kravice ima stabilan dotok vode. Oko Koćuše nalazi se nekoliko starih mlinova koji rade i danas. Rijeka Trebižat najbistrija je i najčistija rijeka u Herceg-Bosni. Ipak, nismo odali sve njezine tajne. Jedan Trebižatov pritok - rječica Vrioštica, najhladnija je rijeka u Herceg-Bosni. Njezina prosječna ljetna temperatura kreće se oko 12 stupnjeva Celzija. (R. Dodig)
